Bə mətni dəvarde

Vikipedija:Taryxədə ymružnə ruž/Avgust

Сy Vikipedija
Im səhifədə ko dəvom kardedə.
Taryxədə ymružnə ruž arxiv
JanvarFevralMartAprelMajIjunIjulAvgustSentjabrOktjabrNojabrDekabr

Nili čang
Nili čang

1 avgust

  • 1291 — Isvecrə soxrə byə.
  • 1514 — Vasilij III de ləšǧəri Smolensk šəhəri egyrd gətyše.
  • 1774 — Čozef Pristli oksigeni okardyše.
  • 1798 — Napoleon I Abukirə čangədə yštə flotyš gin karde (šikilədə).
  • 1876 — Kolorado cy AIŠi 38-nə štat təjin be.
  • 1914 — Iminə Dynjo čang: AlmanijəUrusijəti dave elon kardyše.
  • 1944 — Anna Frank yštə xotirotə dəftərədə oxonə nyvyštəj nyvyštyše.
  • 1981 — AIŠədə MTV TV kanal edašte bino kardyše.


Dijəkə


Tauerə zəmini žijo roədə sərnyšynon
Tauerə zəmini žijo roədə sərnyšynon

2 avgust


Dijəkə


USS Nautilus (SSN-571)
USS Nautilus (SSN-571)

3 avgust

  • 435 — imperator Feodosij II navkonə patriarxi Nestotij cy Kostantinopoliku beǧandyše bə Bizansə Misir.
  • 1492 — Ispanijəku jahudijon beǧandyšone.
  • 1783 — Japonijə vəšəband Asam pornijəj ijən 35 həzo odəm marde.
  • 1903 — Ilideni usjoni nətičədə Kruševi respublikə onoə be.
  • 1914 — Iminə Dynjo čang: AlmanijəFyrəngystoni dave edaštyše.
  • 1921 — šair Nikolaj Gumiljov həbs byə de soveti əlejh ǧəsdi taxsyrin zynə be gornə.
  • 1958 — Atomə žiovi gəšti «USS Nautilus (SSN-571)|Nautilus» (šikilədə) taryxədə iminə kərə yštən bə Kobəsonə gutbi rəsəj.


Dijəkə


Portugalə kral Sebastjan
Portugalə kral Sebastjan

4 avgust

  • 1326 — Məskovədə cy iminə syǧə ibodətxonə Uspenskij ibodətxonə onoj bino kardyšone.
  • 1578 — Afrikədə se gylə monarxon čang dəvarde: Portugalijə kral Sebastjan I (šikilədə) be xəbə gin be.
  • 1791 — Avstro-tyrkijə davejon Sistovi sulh dəbastə be.
  • 1812 — Smolenski palijo cy Barklaj-de-Tolli ijən Bagrationi 1-nə ijən 2-nə urusijətə ləšǧəron ičo bin.
  • 1902 — Grinvic pijodə ro okardə byə Temza ru žintono.
  • 1912 — La-Manši səpe iminə kərə sərnyšynə pəre dəvarde (dy gylə sərnyšyn be).
  • 1988 — Əfǧanistani dave: cy Aleksandr Rutskij yštənəpəri žəšone əfǧanə-pakistanə marzədə.
  • 2020 — ammiakə selitrə typəj Bejruti limanədə, 200 kəsisə ve odəm marde.


Dijəkə


Petrovaradinə ǧələ
Petrovaradinə ǧələ

5 avgust


Dijəkə


«Malyš» — bomb, kom 1945 sorədə bə Xirosima šodošone (maket)
«Malyš» — bomb, kom 1945 sorədə bə Xirosima šodošone (maket)

6 avgust

  • 1181 — novgorodəvyžon Vjətkə ru palijo Nikulitsyn iminə urusə šəhə onošone.
  • 1806 — Myǧəddəsə Romə imperijə vylo be kejnə imperator Frans II cy almanə tačiku ohaštyše.
  • 1845 — Urusə čoǧrafijə ičoəti onoə be.
  • 1915 — ǧazə hučumədə čəmi 20-30 kəs odəm bəjži mande urusonədə əmma 14 gylə almanə bataljonon vitin.
  • 1945 — amerikə atomə bombardyman be bə Japonijə Xirosima šəhəri (šikilədə "Malyš" bombə).
  • 1991 — Tim Berners-Li cy Umumdynjo korətəni konsepsijə votyše.


Dijəkə


Tolyš-Myǧonə Muxtarə Respublikə parcəm
Tolyš-Myǧonə Muxtarə Respublikə parcəm

7 avgust

Tolyš-Myǧonə Muxtarə Respublikə ruž

  • 1782 — Sankt-Peterburgədə bo Pjotr I byrhoz obəj «Mysə aspo».
  • 1907 — urusə fizik Boris Rozing patent səše bo iminə sistem bo televizijə šikili səj soxte.
  • 1932SSRI "Se gylə kylyzi" ǧanun ǧəbul kardə byə.
  • 1944AIŠədə iminə kərə programminə kompjuter «Mark I» pekardə byə.
  • 1993 — cy TMMR məčlisədə TMMRi soxte ǧəbul kardyšone. Prezident vyžnijə be, konstitusijə ǧanun, himn, parcəm (šikilədə) ǧəbul bin.
  • 1997Kanada oryxniše dyždə ǧazə torbə soxte Andon bandon mijono cy ArgentinəkuCili.


Dijəkə


Lioni egyrd
Lioni egyrd

8 avgust


Dijəkə


Tofiǧ Ilhomi šikil
Tofiǧ Ilhomi šikil

9 avgust


Dijəkə


«Vaza» gəšti
«Vaza» gəšti

10 avgust

Ekvadori ənəšykyrəti ruž 1809 sorədə

  • 610 — Ǧədri šəv.
  • 1500 — portugaləvyž Diogu Diaš Madagaskar ləpəki okardyše.
  • 1519 — Fernan Magellan taryxədə bə iminə dovr-aləmə səjohət beše.
  • 1628 — yštə iminə synovədə gyni ijən təsəj isvecə floti flagman «Vaza» gəšti (šikilədə).
  • 1675 — Karl II Stjuart cy Grinvici observatorijə iminə syǧi noše.
  • 1792 — Fyrəngystonə inǧylob: Tjuilri imorəti hučum, Ludovik XVI halijətiku rəd kardə bejdə ijən həbs bejdə.
  • 2003 — cy urusijətə kosmonafti Jurij Malencenko «kosmosə vəjə».


Dijəkə


Fermopilədə Leonid
Fermopilədə Leonid

11 avgust

  • 480 c.e.b. — Fermopilədə čang (šikilədə), junanə-ironə davejonədə.
  • 843 — Verdeni myǧovilə Frankə imperijə cy Jolə Karli nəvəjon mijono čo kardyše.
  • 1480 — turkon Italijədə, Otranto šəhəri gətyšone.
  • 1492 — Roma papa vyžnijə be Rodrigo Borčia.
  • 1867 — Hamburgədə cy Marksi «Kapital»i iminə čild cap be.
  • 1973 — SSRI televizijə bino kardyšone «Əvəsori havdə gylə ləz» seriali nišo karde.


Dijəkə


Kvagga myǧəvvo
Kvagga myǧəvvo

12 avgust

Čyvonon bejnəlxəlǧə ruž

  • 1399 — Vorskl čangədə litvə-urusijətə ləšǧər vylo be.
  • 1499 — tyrkijə-venesijə davejədə iminə dyjo čang - Zonkjo čang.
  • 1806 — Santjago de Linjersi ləšǧər ingiltərəvyžon cy Buenos Ajresiku beǧandyše.
  • 1851 — Ajzek Zinger bə yštə dutevonə mašini patent səše.
  • 1877 — amerikəvyž Asaf Holl cy Marsi pejki — Dejmosi okardyše.
  • 1883 — Amsterdami zooparkədə dynjoədə oxonə gylə mandə kvagga marde (šikilədə).
  • 2000 — Barentsevo dyjoədə bə ǧəzo egyni atomə žiovi gəšti K-141 «Kursk».


Dijəkə


Dave vaxti Polša plakat
Dave vaxti Polša plakat

13 avgust

Cəpədasti bejnəlxəlǧə ruž

  • 1521 — Ernan Kortes cy atstekon pajtaxti Tenoctitlani bə dast gətyše.
  • 1553 — kalviniston Migel Serveti həbs kardyšone bənə eretiki.
  • 1905 — isvecə-norvecə unujə ləǧv karde barədə referendum dəvarde.
  • 1920 — Varšava čang bino be (šikilədə — dave vaxti plakat).
  • 1961 — Berlini divo soxte bino be.


Dijəkə


krevi unijə akt
krevi unijə akt

14 avgust

  • 1248 — Kjolni kilsə onoj bino be ijən 630 sor dəkəšəj.
  • 1385 — cy Jolə Litvə knjazəti knjaz Jagajlo de Polša kraləti Krevi unijə dəbastyšone (šikilədə).
  • 1775 — de urusijəti imperatori II Jekaterina hykmi Zaporožije seci ləǧv kardyše.
  • 1865Sankt-Peterburgədə Zoologijə boǧ obəj.
  • 1888 — Oliver Šellenberger elektrikə hisobəkə patent kardyše.
  • 1900 — Pekini gornə čang kejnə avropə ləšǧəron de Nikolaj Linevic sərdorəti Pekini gətyšone.
  • 1908 — Ingiltərədə, Folkstonədə iminə kərə bejnəlxəlǧə recinəti konkurs dəvarde.
  • 1986 — TSK KPSS Mərəngoə komitə ǧəror bekardyše ki Sibiri rujon gordynije ohašte.


Dijəkə


Vudstoki festival
Vudstoki festival

15 avgust

  • 1534 — Ignatij de Lojola Parisədə ijezuiton ordeni soxtyše.
  • 1810 — Parisədə Vandomə sun noə be I Napoleon ǧələbə ome gornə.
  • 1914 — Panama kanalədə iminə kərə gəšti dəvarde.
  • 1920 — Sovet-polša dave: «Varšava čang (1920)».
  • 1945 — Xiroxito Japonijə imperator yštə elonədə cy Japonijə kapituljasijə edaštyše.
  • 1947 — Britanijə Hindyston bə dy gylə kišvər čo be — Pakistan ijən Hindystoni Ittifoǧ.
  • 1969 — Vudstoki festival obəj (šikilədə).
  • 1971 — AIŠədə edaštyšone ki həni cy AIŠi dollar de ǧyzyli təmin kardə nybəbe.
  • 2021 — Əfǧanistani dave (2015—2021) orəxəj: Taliban Kabuli gətyše.


Dijəkə


Prussijə ləšǧər hučum kardyše
Prussijə ləšǧər hučum kardyše

16 avgust

  • 1744 — II Fridrix (Prussijə kral) dəše bə Bohemijə ijən Dyminə Silezi dave bino be (šikilədə).
  • 1896 — Klondajkədə ǧylyi vyrə pəjdo kardyšone.
  • 1941 — Stalin de hykmi № 270 ǧədəǧən kardyše bə əsir egyne.
  • 1945 — syə ləšǧər bə əsir gətyšone Pu I - oxonə cini imperatori.
  • 1962 — fyrəngystonə parlament Fyrəngystonə Hindystoni bə Hindystonə Respublikə doj ǧanuni ǧəbul kardyše.
  • 1988 — Avrora ǧətər bə ǧəzo egyni.


Dijəkə


Sajano-Šušenskoje GESi ǧəzo rizon
Sajano-Šušenskoje GESi ǧəzo rizon

17 avgust

  • 1806 — Neva kulos de Jurij Lisjanskij sərdorəti ləngər Kronštadti rejdədə šodoše ijən iminə urusijəti dovr-aləmə səjohəti oryxniše.
  • 1896 — Bridčit Driskoll iminə odəm be ki bə mašini və egyni, marde.
  • 1942 - Azərbojčoni opera sənətkor Muslim Magomajev moəku byə.
  • 1943 - AIŠ aktijor Robert de Niro moəku byə.
  • 1959 — cy Majlz Devisi Kind of Blue albom beše.
  • 1998 — Urusijəti hukumət 199 sori defolt edaštyše.
  • 1999Tyrkijədə Izmiti buməlarzəje, 17 həzosə ve odəm marde.
  • 2009 — Sajano-Šušenskoje GESədə ǧəzo (šikilədə), 75 kəs marde.


Dijəkə


Fobos
Fobos

18 avgust

  • 1590 — iminə ingiltərə kolonijə Roanokədə gin bin Kobəsonə Amerikədə.
  • 1826 — šotlandijəvyž Aleksandr Gordon Leng iminə avropəvyž be ki bə Timbuktu rəsəj.
  • 1856 — AIŠi kongress bə amerikə šəhrvandyžon haštyše de guano ləpəkon bə dast gəte.
  • 1868 — Həši spektrədə nujə element pəjdo kardə byə — helij.
  • 1877 — Asaf Holl cy Marsi pejkonədə ən dyždə gylə okardyše — Fobos (šikilədə).
  • 1917 — Junanystonədə ən dyždə šəhəronədə gyləj sute — Saloniki.
  • 1958 — AIŠədə cy Vladimir Nabokovi «Lolita» roman beše.


Dijəkə


Belka u Strelka muzejədə
Belka u Strelka muzejədə

19 avgust

  • 14 — Oktavian Avgust moəku byə.
  • 1772 — Gustav III cy Isveci kišvərə ičlosi uzvon həbs kardyše.
  • 1914 — Həšipemə-Prussijə əməlijotədə: Gumbinnene tono čang končo urusijəti ləšǧər hučum karde bino kardyše.
  • 1942 — Dyminə Dynjo čangədə Normandijədə iminə kərə ləšǧər evoəj.
  • 1944 — Aleksandr Pokryškin iminə odəm be ki seminə kərə cy SSRI ǧəhrəmon be.
  • 1960 — SSRi-ədə «Sputnik-5» kosmikə apparat dəǧandə byə de Belka u Strelka sypon, komon iminə čoninə vyčudon bin kin bə Zəmin ogardin.
  • 1991 — Avgusti usjon SSRI-ədə bino be.


Dijəkə


Iron-Iragi mijono dave šikilon
Iron-Iragi mijono dave šikilon

20 avgust

  • 636 — Jarmuki ǧələbədə ərəbon Surijə bə dast gətyšone.
  • 1794 — amerikəvyžə žijəkəson ijən indejson šurə mijono čang dəvarde.
  • 1940 — seleksioneri Nikolaj Vavilovi həbs kardyšone.
  • 1968 — «Dunaj» əməlijot: Varšava myǧovilə ləšǧəron bə Cexoslovakijə dəšin bo Praha əvəsori ašiš karde.
  • 1988 — cy Ironi ijən Iragi mijono 8-sorinə dave orəxəj.


Dijəkə


«Mona Liza»
«Mona Liza»

21 avgust

  • 1192 — Minamoto-no Joritomo iminə kərə taryxədə sjogun be.
  • 1745 — Pjotr III de Jekaterina II mijono kəbin dəbastə be.
  • 1911 — Luvriku «Mona Liza» dyzdijə byə (šikilədə).
  • 1942 — Ǧəvǧaziro čang (1942—1943): fašistə parcəm Elbrusi səpe.
  • 1957 — de Sergej Koroljovi sərdorəti iminə kərə dynjoədə giton mijono ballistikə raket R-7 vyǧandə byə.
  • 1969 — avstralijəvyž Denis Majkl Roen Ǧudsədə al-Aksa məciti sutvoniše.
  • 1991 — Latvijə Ali Šurə de ǧanuni cy respublikə ənəšykyrəti təsdyǧ kardyše.
  • 2013Surijədə Šəhrvandə čang: Gutədə kimijə avžor oko doə be.


Dijəkə


Urusijəti parcəm
Urusijəti parcəm

22 avgust

  • 1485 — Bosvortədə čang.
  • 1531 — Obertynədə čang: Polša kraləti cy Moldavijə kraləti se kərə dyždə ləšǧəri bardyše.
  • 1770 — ingiltərə kapitan Čejms Kuk Avstralijə bənə Ingiltərə zəmin edaštyše.
  • 1791 — San-Domingo ǧulon usjon kardyšone ijən ym cy Gaiti inǧylobi bino be.
  • 1864 — iminə Ženeva konvensijə (1864) ǧol kəšə byə, Syə Xaci čəmjət soxtə byə.
  • 1910 — KorejəJaponijə umžən bej myǧovilə dəbastə byə.
  • 1994Urusijətədə kišvəri parcəmi ruž (šikilədə)
  • 2006 — Donetski tono Tu-154 həvo ǧəzo be cy Pulkovo həvo širkəti.
  • 2012 — Urusijət umžən be bə Umumdynjo savdo təškiloti.


Dijəkə


Stalin u Ribbentrop Kremlədə, 23 avgust 1939 sor
Stalin u Ribbentrop Kremlədə, 23 avgust 1939 sor

23 avgust

  • 1382 — tataron xani Toxtamyši bə Məskova hučum kardejədə Məskova mydofijə kardejro iminə kərə Urusijətədə topon oko doə byə.
  • 1552 — cy Ivan Groznyj ləšǧər Kazan šəhəri egyrd gəte.
  • 1572 — Parisədə Varfolomejə šəv.
  • 1913Kopenhagenədə cy Ovi firištə abidə obəj — cy Hans Kristian Anderseni nəǧyli igid.
  • 1939 — Məskovədə Molotov - Ribbentropi pakt (sulhi myǧovilə) dəbastə byə (šikilədə).
  • 1943 — Xarkov seminə ijən oxonə kərə cy fašiston dastonku ozod kardə be.
  • 1968 — Ringo Starr myvəǧǧəti cy The Beatles-ku beše.


Dijəkə


Karl Birulov. «Pompei oxonə ruž» (1833)
Karl Birulov. «Pompei oxonə ruž» (1833)

24 avgust

  • 79 — Vezuvij vəšəband pornijəj (šikilədə) Pompei, Gerkulanum ijən Stabii šəhəron vylo bin.
  • 1572 — Varfolomejə šəv, gugenonton Fyrəngystonədə ančejdən.
  • 1821 — Kordovi myǧovilə bə Meksika ənəšykyrəti doše.
  • 1898 — graf Muravjov iminə kərə sulhi barədə Gaaga konfrans hele kardyše.
  • 1949 — NATO təškiloti soxte ǧanun bə zu oməj.
  • 1968 — Fyrəngyston iminə kərə gami-nuvə avšori dəvinəjon dəvoniše.
  • 1995 — bo həvate mymkun be Windows 95 təminot sistem.


Dijəkə


Parisədə mytəffiǧon
Parisədə mytəffiǧon

25 avgust

  • 1580 — prior Antonij ləšǧər Alkantara nezi vylo be, PortugalijəIspanijə səcokijə be.
  • 1944 — Parisi ozod kardəšone mytəffiǧon (šikilədə).
  • 1957 — bə iminə rejs vyǧandə byə žiovi kəšonə sərnyšynə gəšti «Raketa».
  • 1968 — «Dunaj» əməlijoti (bə Cexoslovakijə ləšǧər dəǧande) əlejh Syə məjdonədə demonstransijə dəvarde.
  • 1991 — RSFSR-ədə KPSSi mol cy kišvəri mylk edaštə bejdə.
  • 2006 — Sankt-Peterburgi Troitsk jolə kilsədə vəš gəte gornə əsosə gynbəz ryžnijəj.


Dijəkə


Krakatau vəšəbandi pornije
Krakatau vəšəbandi pornije

26 avgust

  • 1071 — Mansikertədə čang: imperator Roman IV Diogen bə tyrkon-səlčukon əsir egyni.
  • 1346 — Kresijədə čang - Sasorinə davejədə gyləj kilidə čang.
  • 1542 — cy Fransisko de Oreljani ekspedisijə, kom de Amazonə ru bə ži evoəj u bə Atlantikə okeani rəsəj.
  • 1728 — Vitus Bering okardyše obə ro cy Asijə ijən Amerikə mijono.
  • 1768 — cy Čejms Kuki iminə dynjo gyrdo synovi səjohəti bino.
  • 1789 — inǧylobə Fyrəngyston "Odəmi ijən šəhrvandi həxon deklarasijə" ǧəbul kardyše.
  • 1883 — Krakatau vəšəband ve zumandə pornije dəvoniše (šikilədə): 30 həzosə ve odəm marde.
  • 2008 — Urusijət cy Abxazijə ijən Nyso Osetijə ənəšykyrəti ǧəbul kardyše.


Dijəkə


Axaltsixi hučum
Axaltsixi hučum

27 avgust

  • 1783 — šarljeri iminə pəre, aerostati kom de hidrogeni pur kardə byə.
  • 1828 — urusə ləšǧər cy Tyrkijə Axaltsix ǧələ bə dast gətyšone. (šikilədə)
  • 1896 — taryxədə ən kyrtə dave cy Britanijə ijən Zənzibari mijono.
  • 1928 — šest gyləjsə ve kišvər Briana-Kellogi pakti ǧol kəšəše.
  • 1939 — reaktivə yštənəpəri Heinkel He 178 iminə kərə pəre.
  • 2000 — Ostankino teleǧələ vəš gətyše.
  • 2003 — 60 000 soron myddətədə MarsZəmini bə ən kyrtə məsofə nez be.


Dijəkə


Martin Luter King
Martin Luter King

28 avgust

  • 1565 — Sent-Ogastin šəhər onoə be, AIŠədə ən ǧədimə šəhəronədə gyləje.
  • 1851 — cy Məskova ijən Sankt-Peterburgi mijono sərostə osynə ro obəj.
  • 1883 — Krakatau vəšəbandi ən zumandə pornije, 36,5 həzo odəm marde.
  • 1941 — surgun kardej barədə hykm ǧəbul kardə be, de kom Povolžje almanon bə Sibir ijən Kazaxstan surgun kardə bin.
  • 1946 — AIŠ veto noše bə OON Mongolijə ijən Albanijə dəše gornə.
  • 1963 — Martin Luter King (šikilədə) de nytǧi «Cymyku orzu heste» bə amerikəvyžon ovardyše


Dijəkə


Vyborgi kanə vaǧzəl
Vyborgi kanə vaǧzəl

29 avgust

  • 1526 — Moxace čang: kral II Lajoš marde, turkon Vengrijə gətym kardyšone.
  • 1756 — Fridrix Jolə bə Saksonijə dəše u Haftsorinə dave bino be.
  • 1831 — Majkl Faradej ovandin iminə elektro transformator nišon doše.
  • 1885 — almanyijəvyžə myhəndis Gottlib Dajmler bə motosikli patent səše.
  • 1941 — Syə ləšǧər Vyborgi osonə ro vaǧzəli vylo kardyše (šikilədə) u šəhəriku beše.
  • 1949 — Sovet Sosialist Respublikon Ibemon iminə atomə bombə dəvinə dəvonišone .


Dijəkə


Kosmikə gəšti «Diskaveri»
Kosmikə gəšti «Diskaveri»

30 avgust

Tolyšə Vikipedija soxte sorəgardyš: 30 avgusti 2023 sorədə Tolyšə Vikipedija bə məjdon beše.

  • 1854 — Krymə dave: Petropavlovski mydofijə bino be.
  • 1873 — Karl Vejprexti u Julius Pajeri avstrijəvyžə ekspedisijə cy Barentsevo dyjo kobəsonədə bə noməlumə zəminon rəsə.
  • 1906 — Kobəsonə-həšinyštə roədə norvecə tədǧyǧotəbə Rual Amundseni synov orəxəj.
  • 1918 — Fanni Kaplan Lenini kyšte dast-pocə kardyše.
  • 1963 — VašingtonMəskova tatə rijə ko kardyše.
  • 1984 — cy kosmikə gəšti «Diskaveri» (šikilədə) iminə pəre.


Dijəkə


Glivitsədə rədioǧələ
Glivitsədə rədioǧələ

31 avgust

  • 1803 — Pitsburgiku bə Ašišə okeani tono cy Ljus de Klarki ekspedisijə beše.
  • 1907 — Ingiltərə-Urusijətə myǧovilə dəbastə byə kom Antanta soxte oryxniše.
  • 1914 — II Nikolaj hykm Sankt-Peterburgi nom bə Leningrad ovaxtyše.
  • 1935 — šaxter Staxanov Aleksej 5-saatinə koədə 102 tonn zevyli bekardyše, norməš bə 14 kərə ve kardyše.
  • 1939 — Glivitsədə (šikilədə) bə almanijə rədioǧələ žygo byzyn hučum kardyšone, kom bo Dyminə Dynjo čangi bino be səbəb beše.
  • 1980 — Polšədə «Solidarnost» profsojuz soxtə be.
  • 1986 — «Admiral Naximov» sərnyšynə paroxod təsəj.


Dijəkə


Taryxədə ymružnə ruž arxiv
JanvarFevralMartAprelMajIjunIjulAvgustSentjabrOktjabrNojabrDekabr