Bə mətni dəvarde

Vikipedija:Taryxədə ymružnə ruž/Dekabr

Сy Vikipedija
Ym səhifədə ko dəvom kardejdə.
Taryxədə ymružnə ruž arxiv
JanvarFevralMartAprelMajIjunIjulAvgustSentjabrOktjabrNojabrDekabr

De PINS myborizə bardə umumdynjo ruž

XVII əsri Ribejra saraj
XVII əsri Ribejra saraj

1 dekabr

  • 1640Lissabonədə kralə saraji bə dast gətšone (šikilədə).
  • 1913Junanyston Kriti kišvəri gətym kardyše.
  • 1924Estonijədə kommunistə putc vylo be.
  • 1934 — Kirovi kyštyšone, ymən bo Dyždə terrori bino be nišon kardəbe.
  • 1988 — Orčonikidzeədə (Vladikavkaz ysət) de əǧylon avtobusi gətym kardyšone.
  • 1989Roma papa u Soveti genseki taryxədə egonə vindemon.
  • 1991Ukrajnədə iminə kərə prezidentə vyžyn u ənəšykyrəti referendum dəvarde.


Dijəkə


Napoleoni bə taxt nyšande Davidi rəsmədə
Napoleoni bə taxt nyšande Davidi rəsmədə

2 dekabr

  • 1804Napoleni bə taxt nyšande Notr-Dam-de-Parisədə (šikilədə).
  • 1805 — urusə u avstrijə ləšǧəron Austerlits čangədə.
  • 1823AIŠi prezident Čejms Monro bə kongressi yštə doktrina votyše.
  • 1920 — Aleksandropolə myǧovilə cy Tyrkijə u Ermənistoni mijono.
  • 1942 — iminə idorə kardə byə zənčirə reaksijə (Manxetteni projekt).
  • 1956 — «Granma» gəšt bə Kubə dyjokəno Ce Gevara u Fidel Kastro vardyše.
  • 1971 — šəš gylə ərəbə emirat ičo bin bə federativə kišvər.


Dijəkə


Noməlumə Sərvozi Ǧəb
Noməlumə Sərvozi Ǧəb

3 dekabr

  • 1564 — IV Ivan šahə saraj cy Məskovaku bə Aleksanrə sloboda ovaxtyše.
  • 1775 — Čon Pol Čons cy «Alfred» gəšti səpe kontinentalə parcəmi rost kardyše.
  • 1904 — cy Jupiteri noməlumə pejk Gimalijə pəjdo be.
  • 1966 — Kremli divo tono de təntənə Noməlumə Sərvozi aston dəkandə bin (šikilədə).
  • 1967 — Kristian Barnard iminə kərə dyli ovaxte əməlijot dəvoniše.
  • 1992 — Vodafone širkəti sərdor taryxədə iminə kərə SMS-pəjǧom səše (de žygo mətni: «Šojə Miladi ruž!»).


Dijəkə


Venera Həši vədə dəvarde
Venera Həši vədə dəvarde

4 dekabr

  • 1639 — Čeremi Horroks iminə kərə Venera cy həši vədə dəvarde vindyše (šikilədə).
  • 1674 — Žak Markett ysətnə Cikago vyrədə iminə avropə di bynovrə onoše.
  • 1676 — Skonski dave: isvecon Lundi tono datcanon vylo kardyšone.
  • 1829 — Uiljam Bentink Hindystonədə vevə ženon sutvone ǧadaǧan hardyše.
  • 1872 — Atlantikə okeanədə ekipaž šodoə «Marija Tselesta» gəšti pəjdo be.
  • 1948SSRI-ədə bə kompjuteri patent doə byə.
  • 1977 — Mijonafrikakə imperijə imperatori I Bokassa tačguzorəti dəvarde.
  • 1980 — ingiltərə Led Zeppelin rok-dastə vylo be.


Dijəkə


Rejxstag
Rejxstag

5 dekabr

  • 1484 — papa VIII Innokentij Almanijədə ifritonsə šikor bino kardyše.
  • 1766Londonədə «Kristis» auksionə kə onoə be.
  • 1894 — Rejxstagi onoj orəxəj (šikilədə).
  • 1931Məskovadə Isah Məsihi ibodətgo typnijə be.
  • 1936 — SSRI Stalini konstitusijə ǧəbul kardə be.
  • 1941 — Məskova nezi sovet ləšǧər əlejh-hučumi bino kardyše.
  • 1957 — nuvə bijəaryšt «Lenin» gəšti bə ov evardə be.


Dijəkə


Nefertiti bust
Nefertiti bust

6 dekabr

  • 1492 — Kolumbi gəšton bə Gaiti dyjokəno rəsəjn.
  • 1741 — sərajədə dəgardemon kom bə Urusijəti taxt Elizaveta Petrovna vardyše.
  • 1865AIŠ-ədə ǧolaməti ləǧv kardə be.
  • 1884 — bo Vašingtoni hejkəl noə be, bə vaxtədə ən barzə be dynjoədə.
  • 1912 — kandejədə hejkəltəroš Ludvig Borxardt cy Nefertiti busti pəjdo kardyše (šikilədə).
  • 1917 — dyždə typəj Galifaksi limani vylo kardyše.
  • 1921Ingiltərə-Irlandijə myǧovilə dəbastə byə, kom bə Irlandijə ənəšykyrəti zəmonət doše.
  • 1997 — cy Həvo Hərbijə Ǧyvvon hərbijə-nəǧlijotə yštənəpər An-124 Irkutskədə bə žijə kə egyni.


Dijəkə


Kavuə kurə
Kavuə kurə

7 dekabr

  • 1732 — kralə teətr Kovent-Garden de Kongrivi pjesi spektakli obəj.
  • 1926 — De Frants Kafka marde əcəj roman «Ǧələ» edaštə be.
  • 1941 — japonyžon hučum bə Perl-Xarbor.
  • 1949 — Cin Respublikə hokumət cy Nankiniku bə Tajbej ovašte.
  • 1965 — VI papa Pavel u kəinotə patriarx I Afinagor ičo 1054 soron anafemon ohaštyšone.
  • 1972 — kosmikə gəšti «Appolon-17» sərnyšonon «Kavuə kurə» šikili kəšəšone (šikilədə).
  • 1975Indonezijə bə Həšipemə Timori hučum kardyše.
  • 1988Ermənistonədə buməlarzə Spitak šəhəri təmom vylo kardyše.


Dijəkə


Belovežə rozijətijon ǧol kəšə bin
Belovežə rozijətijon ǧol kəšə bin

8 dekabr

  • 1603Italijədə ən ǧədimə umumi dastrəsə kitobxonə obəj.
  • 1854 — katolikə kilsədə rəsmi čəhətədə Marijam beajbətijə bə balə mande ehkomi ǧəbul kardyše.
  • 1861 — Aleksandru Ion Kuza Rumynijə soxte edaštyše.
  • 1863Ingiltərə Futbolə assosijəsijə cy futbol hənəki ǧajdon ǧəbul kardyše, soxtəkəs E.K. Morli.
  • 1953AIŠi prezident Ejzenhauer de «Atom bo dynjo» nytǧi bə Ikardə byə Milləton Təškiloti Jolə assamblejə ovarde.
  • 1966 — Ehej dyjoədə «Iraklion» gəšti ǧərǧ be, 217 marde.
  • 1991 — Belovežə rozijətijonədə ǧol kəšə be (šikilədə) u Ənyšykyrə Kišvəron Ittifoǧi soxte barədə, kom faktik čəhətədə SSRI vylo be təsdyǧ kardyše.
  • 2024 — Asadon «nəsyl» vylo be, komon Surijədə 1971 soriku idorə kardəbin.


Dijəkə


Leuveni nezi Arenberg ǧələ
Leuveni nezi Arenberg ǧələ

9 dekabr

  • 1425 — V Martin Roma papa Leuven Katolikə universiteti təškil kardyše (šikilədə), Belcikədə ən ǧədime.
  • 1824 — usjonkardəkəson ǧələbə cy Ajakuco tono kom Peru ənəšykyrəti təsdyǧ kardyše.
  • 1903fyrəgystonə parlament bə i sədo bə ženon vyžynədə sədo həxi doj ǧanuni imtino kardyše.
  • 1905 — de Aristida Briana pije Fyrəngystonədə kilsə cy kišvəriku čo be ǧanun ǧəbul kardə be.
  • 1917 — bə danimarkəvyži Bori nujəzelandijəvyž Rezerford yštə məktubədə xəbə kardyše ki əv zynəše atomi čo karde.
  • 1968 — Duglas Engelbart yštə labarotorijədə pesoxtə byə kompjuterə morə nišon kardyše.
  • 1987 — infifadə bino be.
  • 1990Polša iminə həmməxəlǧinə vyžnijə prezident Lex Valensa be.


Dijəkə


10 dekabr

  • 1508 — de Venesijə myborizə bardejro Kambrejə liga soxtə bejdə.
  • 1520Martin Luter papa bulla Exsurge Domine sutvoniše.
  • 1900 — Russijə imperatorə ləšǧər Məncžurijə gətym kardyše.
  • 1901 — iminə Nobeli mykofoti təjin kardə byən.
  • 1930fyrəngystonə hakimijət bə 50 sor cy Luisi Bunueli «Ǧezelə əsr» filmi nišon karde ǧədəǧən kardyšone.
  • 1936 — VIII Eduard Ingiltərə monarxonədə iminə be ki yštən taxtiku imtino kardyše.
  • 1948 — IMT Jolə Assamblejə Odəmon həxom umumijə deklarasijə ǧəbul kardyše.
  • 1997Gazaxystoni pajtaxt bə Akmola ovoštynijə be.


Dijəkə


Groznyjədə nimə vylo kardə byə prezidentə saraj
Groznyjədə nimə vylo kardə byə prezidentə saraj

11 dekabr

  • 1618 — Deulini sulh cy Urusijəti u Rec Pospolitajə mijono.
  • 1659 — Kurlandijə bə hollandižon Tobago ləpəki doše.
  • 1868 — typə gullə oko doj imtino karde barədə Peterbugə deklarasijə.
  • 1927 — cini kommuniston Guancžou šəhəri gətyšone.
  • 1931Dyždə Britanijə yštə dominionon ənəšykyrəti təsdyǧ kardyše.
  • 1946 — IMT-ədə JUNISEF soxtə be.
  • 1964 — cy IMT Jolə Assamblejə vədə Ce Gevara syxanyš vote.
  • 1994 — Iminə cecenə čang bino be (šikilədə).


Dijəkə


Mona Liza
Mona Liza

12 dekabr

  • 627 — Vizantijə imperator I Iraklij Ninevijə divo tono Sasanijon səpe ǧalib oməj.
  • 1408Luksemburgi Sigizmund Əždəho ordeni təsis kardyše.
  • 1531 — Gvadelupa Deva Marijə iminə kərə bə məjdon beše.
  • 1911 — cy Britanijə Hindystoni pajtaxt cy KalkutakuDehli ovaštə byə.
  • 1913 — dy sor dyzdije bəpeštə Florensijədə «Mona Liza» pəjdo be (šikilədə).
  • 1915Cini prezident Juan Šikaj yštəni imperator edaštyše.
  • 1936 — Siani hodisə: Can Kajši yštə generalon tərəfiku həbs byə.
  • 1937 — tolyšə šairi, ənyvyšti, peəgordyni, nasiri Əhəd Muxtari Movardə ruže.
  • 1941 — Dyminə Dynjo čang: Solnecnogorsk u Stalinogorsk ozod bin.


Dijəkə


Tridenti jolə kilsə
Tridenti jolə kilsə

13 dekabr

  • 1545 — Reformasijə vəjnə byə kəson bə Tridenti jolə kilsə gyrdə bin (šikilədə).
  • 1864Paragvaj bə Brazilijə dave edaštyše, cəj oxojədə nətičədə 70 % merdon gin kardyše.
  • 1937 — Nankini ǧyrbyr bino be.
  • 1959 — arxijepiskop III Makarij cy Kipri Pespublikə iminə prezident vyžnijə be.
  • 1967 — junani kral II Konstantin cy hakimijətiku dast-pocə kardyše «sijo polkovnikon» ləǧv karde.
  • 1981 — Vojtsex Jaruzelskij Polša Xəlǧə Respublikədə hərbijə holi dəǧandyše.
  • 1989 — Sovet Šurə Liberal-demokratijə partijə soxtə be.
  • 2003Səddam Husejn həbs byə.
  • 2006 — istilə delfinon oxonə gylon mardin.


Dijəkə


Finnon tači maket
Finnon tači maket

14 dekabr

  • 1900 — kvantə nəzərijə məvardə ruž: Maks Plank formula nišon kardyše, kom əcəj nomi səše.
  • 1911Rual Amundsen taryxədə iminə odəm be ki bə Nyso ǧutbi rəsəj.
  • 1918 — Fridrix Karl Gessen-Kassekski Finlandijə tačiku imtino kardyše (šikilədə).
  • 1939SSRI cy Xəlǧə Ligəku bekardə be de Finlandijə dave bino karde gornə.
  • 1943 — cy SSRI himn təsdyǧ kardə be.
  • 1995Bosnijə čang orəxəj u Dejtonə myǧovilon ǧol kəšə bin.
  • 2004 — viaduk Mijo okardə be, dynjoədə ən barzə nəǧlijotə pard.


Dijəkə


Puškini Kə
Puškini Kə

15 dekabr

  • 1467 — Baji tono čang: Jolə Stefan I Matjaši hučumi ogətyše.
  • 1791AIŠədə bə Konstitusijə da gylə ǧejdon ǧəbul bin.
  • 1868 — Nujə dovrədə Xokkajdoədə Asijədə iminə respublikə soxtə be — Edzo.
  • 1877 — Tomas Edison bə fonografi soxtejro patent səše.
  • 1905Sankt-Peterburgədə Puškini Kə soxtə be (šikilədə).
  • 1918 — Syə Ləšǧərədə iminə fərǧin doə byə nyšon dəǧandə byə — syə astovə.
  • 1939Atlantadə cy «Vo əvoni bardyše» filmi iminə təmšo dəvarde.
  • 1967 — Nyǧəjnə pard ryžəj, əv Həšinyštə Virčinijə u Ohajo ičo kardəbe; 46 kəs marde.


Dijəkə


Frederiksborgədə vəš
Frederiksborgədə vəš

16 dekabr

  • 755 — An Lušan yštə ləšǧəri bə Canan bardyše.
  • 1431Parisədə Fyrəngystoni toč bə Ingiltərə karli VI Henrixi səj noə byə.
  • 1598 — Imdini dave: Li Sunsin Norjan lukədə Japonijə flotyš vylo karde.
  • 1761 — Haftsorinə dave: Pjotr Rumjantsevi ləšǧər Kolbergi ǧələ gətyšone.
  • 1773 — «Bostoni caj pešoməj cy amerikə inǧylobi bino kardyše.
  • 1859Danimarkə kral sənoə kamin (byxi) Frederiksborg ǧələ sutvoniše (šikilədə).
  • 1966Pekinədə «Mao Tseduni sitoton» edaštə bin.
  • 2014Pakistani Pešəvərədə «Texrik-e Taliban Pakistan»i sərvozon 145 əsir byə odəmon kyštyšone.


Dijəkə


17 dekabr

  • 1600 — Jolə Henrizi u Marijə Medici kəxyvand bin.
  • 1637 — Amakusa Siro cy Japonijə xacpərəston usjoni bino kardyše.
  • 1903 — taryxədə iminə kərə yštənəpər pərəj (šikilədə).
  • 1938Berlini kimijəvyžon Otto Gan u Frits Štrassman dəvinə dəvonišone bo urani nuvə petoknijero.
  • 1969AIŠi Həvo hərbijə xydmətonədə UFO (NLO) projekti dəkyrnišone.
  • 1996Limadə terroriston cy Japonijə səforət gətym kardyšone.
  • 1999Venesuelaədə ovəjz u epyke 30 000 odəmonyš kyšte.
  • 2014 — penčo sor nybyə cy AIŠi u Kubə mijono ižən diplomatik əloǧon bərpo bin.


Dijəkə


«Sapsan»
«Sapsan»

18 dekabr

  • 1833 — iminə kərə rəsmi handə be «Xydo, Tsari ogət!» (Jolə teətrədə spektakli bəpeštə).
  • 1865 — bə AIŠi konstitusijə 13-nə ǧejd ǧəbul kardə be, kom ǧuləti ǧadaǧan kardyše.
  • 1892 — Marius Peripa cy Cajkovskij «Šelkuncik» baleti noše.
  • 1898 — graf Gaston de Šasslu-Loba taryxədə iminə kərə tovi rekord ogətyše (63 km/s).
  • 1923Avropə kišvəron Tanžeri nejtralə zəmin edatyšone.
  • 1940 — Seminə rejxədə «Barbarossa» plan ǧəbul kardə byə.
  • 1987 — Perl programm zyvoni iminə versijə beše.
  • 2009Urusijətədə vej tovinə elektoǧətəron «Sapsan» daimi oko doj bino kardyšone (šikilədə).


Dijəkə


Harold Holt
Harold Holt

19 dekabr

  • 1652 — Fronda: kardinal Retsi gətyšone u bə Venseni ǧələ həbs be.
  • 1783 — Uiljam Pitt 24 sinədə cy Britanijə taryxədə ən čyvonə premjer-ministr be.
  • 1843 — cy Carlz Dikkensi «Miladi ruži mahne» bə məjdon beše.
  • 1961Hindyston cy Portugalijə kolonijon Daman u Diu anneksijə kardyše.
  • 1967Avstralijə premjer-ministr Harold Holt (šikilədə) syrinə gin be bəpeštə bənəj mardə edaštə be.
  • 1984Dyždə Britanijə u Cin myǧovilə dəbastyšone ki Hong Kongi bə Cini dəcoknije xunəj.
  • 1986Mixail GorbacovGorkij šəhər bə Andrej Saxarovi zangyš karde u xəbər kardyše ki əcəj surgun orəxəj.
  • 1997 — bə prokat beše cy XX əsri ən ve pul gyrdə kardə film — cy Čejms Kemeroni «Titanik».


Dijəkə


20 dekabr

  • 1522 — osmani ləšǧəron Rodosi egyrd gəte oryxnišone. Hospitaljeron ǧələšon vadoj.
  • 1939SSRI-ədə Stalini premijon təsis kardə bin.
  • 1973 — ETA dastə Madridədə cy Ispanijə premjer-ministri Luis Krerrero Blanko kyštyšone.
  • 1987Filippini parom «Donja Pas» (šikilədə) təsəj, 4 375 odəmisə ve marde.
  • 1996 — NeXT širkət ičo be de Apple Computer, u Mac OS X sistemi soxte bino be.
  • 1999PortugalijəCini Makau doše.
  • 2000Dyždə Britanijə parlament fəǧət təbobəti məǧsədiro klon karde rozijəti doše.


Dijəkə


Voəkinə mulfilmi trejleriku kadr
Voəkinə mulfilmi trejleriku kadr

21 dekabr
Tolyšon yštə millijə id — Cylə šəvi dəvonijedən.

  • 1192 — I Ricard Širi Dyl cy Myǧəddəsə zəmini ogardejku bə Avstrijəvyž Leopoldi əsir egyni.
  • 1602 — ženevəvyžon yštəni mydofijə kardyšone cy Savoj hykmdori I Karl Emmanuili šəvə hučumiku.
  • 1899 — «Ogonjok» žurnali iminə numrə bə məjdon beše.
  • 1913 — Arter Uinn iminə klassikə krossvordi cap kardyše.
  • 1937 — Uolt Disnej (šikilədə) taryxədə iminə təmoməmetrə ranginə mulfilmi bə odəmon edaštyše.
  • 1958 — cy Fyrəngystoni prezident Šarl de Goll vyžnijə be.
  • 1968 — «Apollon-8»: bə Ovšum iminə de piloti byə kosmikə gəšti start.
  • 1988AIŠi Boeing 747 Šotlandijə Lokerbi šəhəri səpe typnijə be.


Dijəkə


Brandenburgi bəlet
Brandenburgi bəlet

22 dekabr

  • 1790 — urusə ləšǧəron de Aleksandr Suvorovi sərdorəti Izmaili gətyšone.
  • 1807 — de Tomas Čeffersoni tələbi AIŠi kogress de čo kišvəron savdo ǧadaǧan kardyše.
  • 1808 — Vjena teətrədə An der Vin cy Betxoveni Penčminə simfonijə premjera doəšone.
  • 1847 — Abd al-Kadir bə fyrəngystonəvyžon əsir egyni, de Žušo de Lamorisjeri sərdorəti.
  • 1894Alfred Drejfus de pesoxtə intihomnomə bə daimi surgun vyǧandə byə bə Iblisi Ləpək.
  • 1895 — Vilhelm Rentgen yštə ženi dasti «Dast de angyštəjon» rentgenogramma kəšəše.
  • 1989Almanijə ičo bej: 28 sori dylədə iminə kərə de Brandenburgi bəleti ozod dəvarde haštə byə (šikilədə).
  • 2015AIŠədə cap kardə byən 1959 sori syrinə sijohijon de AIŠi kutləvi nuvə zərbə məǧsədon SSRI, Həšipemə bloki kišvəronədə u Cinədə.


Dijəkə


Latimerijə
Latimerijə

23 dekabr

  • 962 — de Nikifor Foka sərdorəti romejon Aleppo gətyšone.
  • 1888Vinsent Van Gog yštə guši byrniše.
  • 1938 — bə Ist-Londoni muzej latimerijə oməj (šikilədə), hisob kardejdəbin ki əv 65 mln sor bə nav ǧyr byə.
  • 1947 — Bell Laboratories-ədə cy bipoljarə tranzistori edaštemon dəvarde.
  • 1972Nikaragua pajtaxti buləlarzə vylo kardyše, 5—6 həzo odəm marde.
  • 1986 — «Vojačer» yštə iminə bemandəjnə pəre cy zəmini kurə gyrdo be zijodə nati dəǧande oryxniše.
  • 2007Nepalədə monarxijə dəryžnije ǧəror ǧəbul be.


Dijəkə


Pemə Zəmini šikil
Pemə Zəmini šikil

24 dekabr

  • 1777 — kapitan Kuk dynjoədə ən dyždə atoll okardyše.
  • 1871Kahirədə Verdi «Aida» opera dynjo premjer dəvarde.
  • 1914Iminə Dynjo čangədə Miladi ruži gornə sulh dəǧandyšone.
  • 1925 — Vinni-Puhi barədə cy Alan Milni iminə hikojə cap be.
  • 1942 — RSFSR Narkomprosi hykm cy «Ё» hərfi hukman oko doj barədə.
  • 1968 — astronavt Uiljam Anders Ovšumi orbitaku Zəminədə peme šikili kəšəše (šikilədə).
  • 1982 — An-124 ən dyždə bo kyrnijə yštənəpəri iminə təčrubəjnə yštənəpəri pəre.


Dijəkə


Miladijə səhnə
Miladijə səhnə

25 dekabr

  • 800 — Myǧəddəsə Pjotri bazilikədə papa III Lev Jolə Karli bənə Roma imperatori bə kral təjin karyše.
  • 1100 — Miladi Viflijem bazilikədə xacpərəst Balduin cy Buloniku bənə Ǧudsi iminə kral bə taxt noə byə.
  • 1223 — Assizi Fransisk, de əfsonə votə bejdə, Greccoədə iminə vertepə təmšo kardyše (šikilədə).
  • 1902 — Solodovnikovi operə teətrədə cy Rimskij-Korsakovi opera «Kašej Bessmertnyj» opera bə səhnə noə byə.
  • 1950 — cy Vesminsteri abbatiku Šotlandijə kralon koronasijə syǧ dyzdyjə byə.
  • 1956 — cy tolyšə alimi, sijosətəvoni, taryxəvoni, ičtimoijə xodimi Fəxrəddin Əboszodə Zandruže.
  • 1979SSRI ləšǧəron bə Əfǧanistani gədə-gədə dəǧandej bino be.
  • 1991Mixail Gorbacov vəzifəku beše, cy SSRI iminə u oxominə prezident.
  • 2003 — Avropə kosmosi agentəti de nyštə «Bigl-2» moduli əloǧə gin kardyše.


Dijəkə


Senati məjdonədə dekabriston
Senati məjdonədə dekabriston

26 dekabr

  • 1606 — iminə kərəd «Liš kral»i təmšo səhnədə noə byə.
  • 1806 — Cominə koalisijə dave: Golyminədə u Pultuskədə uruson de fyrəngystonyžon čang kardyšone.
  • 1825 — əfsəron-dekabriston yštə sərvozon bə Senati məjdon bekardyšone (šikilədə).
  • 1941Dyminə Dynjo čang: Kerci-Feodosijə desantə əməlijot bino be.
  • 1991 — Penə Šurə cy SSRI dəryžnije barədə edaštyše.
  • 2003Ironədə buməlarzə ǧədimə Bəm šəhəri vylo kardyše.
  • 2004 — Hindi okeanədə buməlarzə u pešonə tsunami 200 həzosə odəmon kyštyše.


Dijəkə


Abbati teətr
Abbati teətr

27 dekabr

  • 1513Amerikədə ispanijə kolonizasijədə Burgossi ǧanunon ǧəbul byə bo idorə karde.
  • 1703Ispanijə merysi barədə dave: Ingiltərə u Portugalijə de ijəndy cy cəxyri u parcə həvatejro berusumə savdo bə ǧaror bešin.
  • 1831Carls Darvin bə «Bigl» gəšti peše bo səjohət kardejro, əcəj nətičədə cy evolusijə nəzərijə soxtə be.
  • 1904 — De Ogasta Gregori u Uiljami Jejtsi pjesa premjeri Dublinədə Abbati Teətr obəj (šikilədə).
  • 1918 — pianoəžən Jan Paderevskij de yštə nytǧi cy Velikopoljakə usjoni «vəšəposi vošniše».
  • 1923 — čyvonə kommunist Dajsuke Namba cy Japonijə prins-regenti Xiroxito kyšte dast-pocə kardyše.
  • 1960Ingiltərədə cy The Beatles gruppi iminə bešemon.
  • 1979Əfǧanistani dave: Šurə xysusijə hərbijə ǧyvvon bə Amini imorəti hučum kardyšone.


Dijəkə


Lumjer boon kino afiša
Lumjer boon kino afiša

28 dekabr

  • 1612 — Galilej dynjoədə iminə kərə Neptun planetyš vinde, žygo zynəše ki əv nylyvə astovəje.
  • 1835 — Otseola dave bino karyše, bə amerikəvyžon Floridədə hučum kardyše.
  • 1895 — Lumjer boon iminə kərə kino seans dəvonišone Kaputsyn kucədə gyləj kafejədə (šikilədə).
  • 1908 — Messinə buməlarzə həzo gylə sitsilijə odəmon kyštyše.
  • 1935 — partijə odəm Pavel Postyšev «Pravda» ružnomədə hele kardyše bə sovet əǧylon jolkə ogyrdynije.
  • 1973Parisədə A.I. Solženitsyni «Arxipelag GULAG» tədǧyǧoti cap be bino be.
  • 1999Saparmurat Nijazov cy Turkmənistani tos; umri oxoj prezident be.


Dijəkə


HMS Warrior
HMS Warrior

29 dekabr

  • 1845AIŠ bəštə Texas Respublikə dəcokniše.
  • 1857 — Dyminə tyjokə čang: ingiltərə u fyrəngijə ləšǧəron Kantoni gətyšone.
  • 1860 — bə Temza ru HMS Warrior vadoə be — iminə kərə dynjoədə təmom-metallə simitanə gəšti (šikilədə).
  • 1923 — Vladimir Zvorykin bə televizijə gornə bo patentiro xajiš kardyše, təmom elektronə prinsipədə ko kardə be.
  • 1930 — Muhəmməd Ikbal məsləhət kardyše ki kobəsonə-həšinyštə Britanjiə Hindystonədə mysylmonə kišvər soxte.
  • 1993 — bə ǧanun dəše biologijə čurbəčurəti Kondensijə (BČK).
  • 1996Gvatemalədə 36 sor dəvardə šəhrvandə dave de sulhi orəxəj.


Dijəkə


SSRI herb
SSRI herb

30 dekabr

  • 1806Osmanijon Imperijə bə Urusijəti imperijə dave elon kardyše.
  • 1812Urusijət u Prussijə dyjnəni nejtraliteti barədə bə ǧəror oməjn.
  • 1922 — RSFSR, BSSR, USSR u ZSFSR bə SSRI ičo bin (šikilədə herb).
  • 1947 — Mixaj I cy Rumynijə taxtiku imtino kardyše.
  • 2004 — šəvi klub «Kromanjon Respublikə» vəš gətyše (Buenos Ajres), 194 gylə ǧyrbon.


Dijəkə


Təǧvimi Nujə Sori fejerverk
Təǧvimi Nujə Sori fejerverk

31 dekabr

  • 1775 — Kvebekədə britanijə ləšǧər cy amerikə ləšǧəri vylo kardyše.
  • 1899Tiflisi gubernijədə Axalkalaki buməlarzə dəvarde, 247 kəs marde.
  • 1917 — SNK (Xəlǧə Komissariati Šurə) vadoše dekret (ǧanun) cy Finlandijə ənəšykyrəti ǧəbul karde barədə.
  • 1963 — Mijonə-Afrikanə Federasijə vylo byə.
  • 1968 — Tu-144 iminə kərə pərəj, dynjoədə vangisə tovinə passažirə yštənəpər.
  • 1994Groznyj šəhəri hučum bino be de 131-nə motostrelkon brigada.
  • 1999Urusijəti prezidentə vəzifəku Boris Jeltsin beše.


Dijəkə


Taryxədə ymružnə ruž arxiv
JanvarFevralMartAprelMajIjunIjulAvgustSentjabrOktjabrNojabrDekabr